Vesti · 11. novembra 2026.

Studija za proširenje kopa Cerovo protivreči sama sebi: poslali smo primedbe Ministarstvu

Timočka buna predala je 4. novembra Ministarstvu zaštite životne sredine primedbe na studiju za kop Cerovo. Ista jalovina je u studiji i opasan otpad i hemijski inertna.

Primedbe smo predali 4. novembra 2026. u javnom uvidu u Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta otkopavanja rudnih tela Cementacija 2 i Cementacija 3 u ležištu Kraku Bugaresku Cerovo (broj predmeta 001259399 2026). Nosilac projekta je Serbia Zijin Copper DOO Bor, a studiju je u martu 2026. izradio Rudarsko-geološki fakultet u Beogradu. Brojevi u zagradama su strane PDF-a studije.

Ležište je oko 13 km severozapadno od Bora i 2 km od sela Mali Krivelj (str. 34). Projekat proširuje kop Cementacija 2 i otvara Cementaciju 3. Godišnji kapacitet je 3,5 miliona tona rude (str. 120), a raniji projekat predviđao je 2,5 miliona tona (str. 117). Iskopaće se oko 61 milion tona jalovine (str. 76). Deo korita Cerove reke se otkopava, a reka se na oko 318 m zatvara u kolektor (str. 106, 110).

Studija na ključnim mestima protivreči sama sebi:

  • Jalovina je u poglavljima 3 i 7 opasan rudarski otpad, indeksni broj 01 03 04* (str. 112, 188-189). U poglavlju 8, na kome počiva procena rizika od udesa, isti materijal „ne sadrži opasne materije“, to je „sirovina koja je hemijski inertna“, a posledice udesa su male „s obzirom na neopasan karakter otkrivke“ (str. 197, 202, 209). Rezultati karakterizacije otpada nisu priloženi.
  • Studija tvrdi da „nema ispuštanja voda u prirodne vodotokove“ (str. 106). Ista studija navodi da bakar „ispod uticaja kopa Cerovo“ dostiže 1.069,1 µg/l, uz graničnu vrednost od 112 µg/l, a kadmijum na pojedinim mestima 17,3 µg/l, uz granicu od 1,5 µg/l (str. 172). Sulfati u Cerovoj reci posle kopa dostižu 1.765 mg/l (str. 169).
  • Rudničke vode idu u akumulaciju ekološke brane (str. 106), za koju studija piše da nema hidroizolaciju dna, pa zagađenje može da prodre u podlogu (str. 235). Voda u njoj ima pH oko 3,3-4,9 i sulfate 8.000-18.800 mg/l (str. 176).
  • Unutrašnje odlagalište u starom kopu Cementacija 1 raste do kote 620 m, do visine od oko 260 m (str. 205). Koeficijenti sigurnosti kosina su 1,347-1,357, uz propisani minimum 1,30, i računati su bez zemljotresa (str. 90, 205). Informacija o lokaciji traži procenu terena pri zemljotresima (str. 280).
  • Model buke pokazuje prekoračenja noću kod kuća oko kopa, a obrađivači pišu da „nisu upoznati“ da li su te kuće naseljene (str. 131), iako su buku merili u tri domaćinstva (str. 183). Monitoring vibracija od miniranja nije vršen (str. 134). Uticaj na izvorište Kriveljska Banjica, iz koga se snabdeva Bor, odbačen je zato što je zona zaštite udaljena oko 3 km (str. 141).
  • Delovi teksta ne pripadaju ovom projektu: pominju se serpentinske stene, kojih u opisu geologije ležišta nema, i odlagališta „na Južnom reviru“, kopu u Majdanpeku (str. 155, 193, 227).

Tražimo da Ministarstvo ne da saglasnost i vrati studiju na doradu. Dopunjena studija treba da sadrži rezultate karakterizacije otpada, oblogu dna za svu jalovinu klasifikovanu kao opasan otpad, bilans voda sa svim ispustima, seizmičku analizu stabilnosti odlagališta, analizu uticaja na izvorište Kriveljska Banjica i procenu prerade rude i flotacijske jalovine. Za Mali Krivelj tražimo mere protiv noćne buke i merenje vibracija kod kuća. O dopunjenoj studiji treba održati novi javni uvid i javnu raspravu.

O saglasnosti odlučuje Ministarstvo, posle ocene tehničke komisije, kojoj smo tražili da se naše primedbe dostave. U drugom postupku predali smo i primedbe na plan druge faze rudnika Jama Bor.

Imaš dojavu, fotografiju ili dokument sa terena? Snimak sa datumom i lokacijom je dokaz, javi nam se.

info@timockabuna.org
← Sve vesti