Vesti · 18. novembra 2026.
Rudnik ispod Bora: naše primedbe na plan druge faze Jame
Timočka buna predala je 9. novembra primedbe na Elaborat za plan druge faze rudnika Jama Bor. Plan predviđa zarušavanje tla ispod dela Bora, a finansira ga Ziđin.
Primedbe smo 9. novembra 2026. predali Agenciji za prostorno planiranje i urbanizam Republike Srbije, u ranom javnom uvidu u Elaborat za Prostorni plan područja posebne namene rudnika „Jama Bor“, II faza razvoja rudnika, iz septembra 2026. Brojevi u zagradama su strane odštampane u Elaboratu.
Plan obuhvata delove katastarskih opština Bor I, Bor II i Oštrelj (str. 4). U drugoj fazi rudnik Jama silazi do K-455 m, metodom otkopavanja sa zarušavanjem (str. 13). Proizvodnja raste na 18 miliona tona rude godišnje, uz novu flotaciju, a vek eksploatacije je 41 godina (str. 14). Zaključak da se izmešta „samo naselje Brezonik“ Elaborat zasniva na „okvirnim procenama Serbia Zijin Copper doo Bor“ (str. 14).
Glavne primedbe iz našeg podneska:
- Delovi MZ „Sever“, MZ „Centar“ i naselje Brezonik biće „jednim delom u zoni urušavanja i sleganja iznad jame“ (str. 11). Razvoj rudnika uslovljava „preseljenje dela gradskog naselja Bor i delova prigradskih i seoskih naselja“ (str. 17), a lokacije za preseljenje uređuju se kroz eksproprijaciju (str. 20). Eksproprijacija se tako najavljuje u korist strane kompanije, što Zakon o eksproprijaciji ne predviđa.
- Elaborat nema precizno definisane granice zona zabrane gradnje. Ugovori koje je država 2018. zaključila sa Ziđinom nisu javni, pa ne znamo ni da li se kompanija obavezala na međunarodne standarde za preseljenje i naknadu štete (EBRD PR5 i IFC PS5). Izradu plana finansira Serbia Zijin Copper doo Bor (str. 1), pa je obrađivač plana materijalno zavisan od investitora čije procene treba da proveri.
- Plan pokriva samo drugu fazu, do K-455 m, a dublji delovi ležišta, do -800 m, izostavljeni su (str. 13-14), iako Elaborat navodi rezerve od oko 633,77 miliona tona rude (str. 9). Tako ostaje neprocenjen zbirni uticaj sleganja terena, jalovine i dugoročnog zagađenja.
- Flotacijski otpad iz nove flotacije ide na jalovište „Veliki Krivelj“ (str. 14), u sliv Kriveljske reke, koji već opterećuju kisele rudničke vode i teški metali. Za zaštitu voda Elaborat daje samo deklarativne ciljeve.
- U selima u obuhvatu tradicionalno živi vlaška zajednica, a Elaborat postoji samo na srpskom. Odluka o izradi strateške procene ne sadrži reč „kultura“, pa nema osnova da se proceni uticaj na nasleđe i tradicionalno korišćenje prostora.
- Elaborat sam navodi Bor i jalovište Veliki Krivelj kao jedno od 12 najugroženijih područja u Srbiji, a Borsku reku kao vodotok „van klase“ (str. 5). Preko Borske i Kriveljske reke i Timoka zagađenje stiže do Dunava, prema Bugarskoj i Rumuniji, a Elaborat ne pominje obaveštavanje tih država po Konvenciji iz Espoa.
Tražimo da se rani javni uvid obustavi i da se Odluka o izradi plana stavi van snage. Plan se oslanja na Prostorni plan Republike Srbije 2010-2020, a novi republički plan i plan za Borsko-majdanpečki basen još nisu doneti. Ako se odluka ne ukine, tražimo stratešku procenu i nacrt plana za celo ležište „Borska reka“, studiju nultog stanja površinskih i podzemnih voda, prekogranične konsultacije sa Bugarskom i Rumunijom, dokumente i na vlaškom jeziku, nezavisnu stručnu komisiju za proveru studija sleganja i uvid u ugovore sa Ziđinom iz 2018. Pozivamo se na Ustav, domaće zakone i tri međunarodne konvencije: Arhusku, Okvirnu za zaštitu manjina i Konvenciju iz Espoa.
Posle ranog javnog uvida izrađuju se Nacrt plana i izveštaj o strateškoj proceni (str. 2). Rumunija je konsultacije o Ziđinovim projektima tražila još 2025, o čemu smo pisali u septembru. U drugom postupku predali smo i primedbe na studiju za kop Cerovo.
Imaš dojavu, fotografiju ili dokument sa terena? Snimak sa datumom i lokacijom je dokaz, javi nam se.
info@timockabuna.org